Idejni i glavni projekat sekundarne gasne distributivne mreže u okviru gasifikacije grada Zenica – desna obala
U skladu sa strateškim opredijeljenjem Gradske uprave Zenica da provede gasifikaciju gradskih i prigradskih naselja kako bi se stanovništvu obezbijedio prirodni plin kao energent, unaprijedila zaštita životne sredine, te stekli uslovi za zabranu loženja uglja, JP Zenicagas je izvršio nabavku “Idejni i glavni projekat sekundarne distributivne gasne mreže u okviru gasifikacije Grada Zenica – Desna obala.“
Prostorni obuhvat gasifikacije Grada Zenica – desna obala rijeke Bosne su sve mjesne zajednice na predmetnom obuhvatu sa pripadajućim reonsko-regulacionim stanicama i njihovim nazivima, i to kako slijedi: RRS 1 – Kanal brana, Pehare, RRS 2 – Ričice, Gračanica, RRS 3 – Kamberovića polje, Crkvička ravan, Prve zeničke brigade, RRS 5 – Crkvice, Gornje Crkvice, RRS 6 – Staro Radakovo, Novo Radakovo, RRS 7 – Klopče, RRS 8 – Perin Han, Gornja Vraca, RRS 9 – MZ Dolača, MZ Mošćanica, MZ Gorica, RRS 15 – Bilimišće, Lukovo polje
Ukupna dužina sekundarnog distributivnog gasovoda, zajedno sa odvojcima koji izlaze iz putnog pojasa za potrebe priključenja jednog ili više potencijalnih korisnika, iznosi 117 kilometara. Sekundarna gasne mreža je podijeljena na 9 reonsko – regulacionih stanica koje imaju mogućnost da zasebno jedinstveno funkcioniraju, ali takođe i zajedno sa sekundarnim gasnim mrežama susjednih regulacionih stanica.
Posebni efekti koji se očekuju od razvoja gasne mreže su smanjenje troškova za energente koji su manje konkurentni u odnosu na prirodni gas, eliminacija individualnih ložišta na ugalj, unaprijeđenje zaštite okoline smanjenjem emisija zagađujućih materija i angažovanje privrednih kapaciteta na provedbi mjera prestruktuiranje potrošnje odnosno investicioni ciklus od procijenjenih 9.000.000,00 KM za infrastrukturne radove.
Efekat zamjene fosilnih goriva sa prirodnim gasom na području sekundarne gasne distributivne mreže – Desna obala
Trenutno stanje emisije polutanata koji zagađuju prostor Grada Zenica, a posebno zrak, određen je na osnovu podataka iz Registra o postrojenjima i zagađivanjima Zeničko-dobojskog kantona, koji je izrađen od strane Instituta Kemal Kapetanović u Zenici i prema zadnje dostupnim podacima o emisijama zagađujućih materija i njihovom raspodjelom po zonama iz 2016. godine.
Prikupljeni su podaci ukupnih emisija za navedene zone, u sektoru individualne potrošnje, za sljedeće reprezentativne polutante: NOx, SOx, CO, PM2,5 i PM10. Stručnom analizom došlo se do rezultata da će se prelaskom na prirodni gas kao energent u značajnoj mjeri doći do smanjenja emisija nevedenih zagađujućih materija.
| Emisije prije prelaska na prirodni gas | Smanjenje emisija nakon prelaska na prirodni gas |
NOx | 93,562769 t/god. | 46,781385 do 65,493939 t/god. |
SOx | 523,980864 t/god. | 261,990432 do 366,786605 t/god. |
PM2,5 | 207,63312 t/god. | 103,81656 do 145,343184 t/god. |
PM10 | 250,578728 t/god. | 125,289364 do 175,40511 t/god. |
CO | 736,783716 t/god. | 368,391858 do 515,748601 t/god. |
Tabela: stepen gasifikacije 30-50%
Rezultati predstavljeni u tabeli obuhvataju smanjenje odabranih relevantnih polutanata (NOx, SOx, CO, PM2,5 i PM10) za stepen gasifikacije 30-50%, i to isključivo za individualna domaćinstava na predmetnom području – desna obala rijeke Bosne dok bi 100% gasifikacija značila u potpunosti eliminaciju nevedenih polutanata.
Projekat primarne mreže